5. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj, pod nazivom "Narodne knjižnice za sadašnjost i budućnost", održano je od 3. do 6. 10. 2007. u Lovranu.

Uz brojne sudionike skupa, ravnateljica Branka Miočić predstavila je Program rada i koncepciju Narodne knjižnice Halubajska zora:

Novo svitanje Halubajske zore


U Hrvatskoj je zadnjih desetak godina niz zgrada preprojektirano, rekonstruirano, prilagođeno i prenamijenjeno u izuzetno lijepe i funkcionalne gradske knjižnice.

Opremljeno je i otvoreno mnogo manjih općinskih knjižnica.

Upravo su u tijeku, u različitim fazama dovršenosti, projekti za knjižnice u Splitu, Karlovcu i Rijeci.

A takve, nove i lijepe, knjižnice su postale košnice događanja i susreta, najdinamičnije i najposjećenije kulturne institucije tih mjesta.

Zbog svega toga, Programski odbor je za temu savjetovanja izabrao temu vezanu uz izgradnju, planiranje, arhitekturu, arhitektonske koncepte, nove tehnologije i programe narodnih knjižnica, a sve u svjetlu vremena prebrzih promjena, tehnološkog razvoja i dinamičnog okruženja u kojem se i knjižnice nalaze i traže odgovore u skladu sa svojim poslanjem.

NOVO SVITANJE HALUBAJSKE ZORE
NARODNA  KNJIŽNICA  I ČITAONICA  HALUBAJSKA  ZORA  KROZ  POVIJEST

Osnivanje čitaonice u Sv. Mateju, današnjem Viškovu, datira od 1904.godine. Učitelj Božo Dubrović, koji je aktivno sudjelovao u radu kastavske Čitalnice, jedan je od glavnih pokretača u osnivanju Halubajske zore.
Do 1941. godine, kada se zbog drugog svjetskog rata, gasi rad čitaonice, knjižnica u nekoliko navrata mijenja svoje ime (Čitaonica Halubajska zora, Narodna čitaonica Halubjan Sveti Matej, Narodna knjižnica i čitaonica Halubljan Sveti Matej od 1933. godine) 1992. novoosnovano Povjerenstvo Matice hrvatske u Viškovu obnavlja rad nekadašnje knjižnice koja je u to doba smještena u jednoj prostoriji Općine Viškovo.
Profesionalizacija knjižnične djelatnosti počinje 1999. godine odlukom o osnivanju Javne ustanove Narodne knjižnice i čitaonice Halubajska zora Viškovo.

OSNIVANJE JAVNE USTANOVE
Tijekom kolovoza 1999., obavljena je revizija i Knjižnica seli u preuređeni i novoopremljeni prostor pomoćne zgrade pokraj Osnovne škole Sveti Matej, veličine 43 m2 što je prihvaćeno kao privremeno rješenje.Knjižnica je u to vrijeme za korisnike bila otvorena dva puta tjedno po dva sata. Diplomirana knjižničarka  je obavila sve  poslove  vezane za registraciju buduće ustanove. Krajem 1999., točnije 30. prosinca, Trgovački sud u Rijeci izdao je rješenje za osnivanje Javne ustanove Narodne knjižnice i čitaonice Halubajska zora.
Poglavarstvo Općine Viškovo odlučilo se iste, 1999. godine, na poseban i uistinu pohvalan korak, kojega ne nalazimo često u knjižničarskoj praksi. Gradskoj knjižnici Rijeka naručena je izrada Elaborata o mogućem smještaju, sadržajima i uslugama buduće, suvremene narodne knjižnice Općine Viškovo.Voditelj projekta bila je ravnateljica Gradske knjižnice Rijeka, gđa.Marija Šegota-Novak, autori dr. sc.Vesna Turčin i Željko Maurović, dipl.sociolog, a suradnici dr.sc. Jasna Horvat i dipl. knjižničarke Ljiljana Črnjar i Irena Ribarić-Francetić.
Sociologijsko istraživanje obavljeno je anketom mješovitog uzorka populacije Viškova, koja je potvrdila da će stanovnici Viškova u velikoj mjeri prihvatiti novu lokaciju središnje suvremene narodne knjižnice u Marinićima, najvećem naselju u Općini Viškovo, uz zadržavanje postojećeg prostora u središtu Viškova kao ogranka.
Stanovnici Viškova su u anketi prihvatili ponudu za korištenje novih usluga i sadržaja koje će im Knjižnica u Marinićima ponuditi.

PROJEKTIRANJE, UREĐENJE  I  OPREMANJE  NOVOG  PROSTORA  U MARINIĆIMA
Idejnu koncepciju rekonstrukcije Doma Marinići izradila je trvtka «Kukin&Kocijan iz Rijeke.
Prizemlje Doma projektirano je u idejnom i glavnom projektu  za potrebe buduće suvremene narodne knjižnice.S uređenjem prostora započelo se 2002. godine, opremanjem tijekom 2003. godine (slika), a Knjižnica je svečano otvorena za korisnike 1. listopada 2003. godine. (slika) Zbog potrebe pružanja usluga na dvije lokacije, zaposlena je još jedna djelatnica, diplomirana knjižničarka, pa je ogranak za korisnike tjedno otvoren 28 sati, a središnja knjižnica 33 sata.
U adaptaciju prostora od 180 m2 uloženo je 1.481.315,72 kn. Od toga za idejni projekt 15.481,81 kn, za glavni projekt 92.232,00 kn, za građevinske radove 1.223.168,59 kn, za opremu 150.433,32 kn. Osnivač, Općina Viškovo, sudjelovala je s 1.161.315,72 kn, a Ministarstvo kulture 320.000,00 kn. Izvođač radova bila je tvrtka Slaving d.o.o. Viškovo, a dobaljač opreme Linea-cod Čakovec. Prostor Knjižnice opremljen je alarmnim sustavom koji je povezan sa zaštitarskom tvrtkom «Protect».

NOVE USLUGE U NOVOM PROSTORU

  • studijska čitaonica s dva računala  za pristup Internetu (ADSL) i pisanje (referata...)
  • čitaonica dnevnog, tjednog i mjesečnog tiska ( u ponudi su 23 naslova)
  • dječji odjel sa dva računala za pristup Internetu i edukativne igre
  • kutak za roditelje s priručnom literaturom
  • kutak za najmlađe, edukativne igračke i knjige (i za djecu od nepunih godinu dana), lutke za igrokaze, DVD uređaj, TV)
  • glazbena slušaonica
  • zbirka CD-a, DVD-a i video kazeta

NOVI  SADRŽAJI I PROGRAMI  U  NOVOM  PROSTORU

  • likovne radionice
  • besplatan upis za djecu s navršenih godinu dana
  • obavijesni plakati u vrtićima i ambulantama opće medicine i kod pedijatra
  • knjižnica na WEB-u (uključenje na WEB)